Please select your page

Pravna nevidljivost osnovni problem

Evropski centar za prava Roma i Švedska međunarodna organizacija za razvoj u poseti Pokrajinskom ombudsmanu

Predstavnici Evropskog centra za prava Roma (ERRC) iz Mađarske i Švedske međunarodne organizacije za razvoj (SIDA) posetili su danas instituciju Pokrajinskog ombudsmana kako bi se upoznali sa radom institucije po predstavkama građana/ki sa posebnim osvrtom na mogućnosti ostvarivanja i zaštite prava Roma u AP Vojvodini.

Advokata Evropskog centra za prava Roma Idavera Memedova i koordinatora istraživanja Đorđa Jovanovića, kao i konsultatnkinju Švedske međunarodne organizacije za razvoj Medlen Elmkvist primile su Aniko Muškinja Hajnrih, pokrajinski ombudsman i zamenica za zaštitu prava nacionalnih manjina Eva Vukašinović, koje su im predstavile rad institucije i konkretne probleme sa kojima se ona sreće u odnosu na pripadnike/ce romske nacionalne zajednice. Tokom razgovora istaknuto je da pripadnici romske nacionalne zajednice Pokrajinskom ombudsmanu do sada nisu podneli nijednu predstavku u kojoj se žale na diskriminaciju ili kršenje svojih prava od strane organa pokrajinskih ili lokalnih organa uprave na nacionalnoj osnovi. Najviše predstavki osoba koje su se u instituciji samovoljno identifikovale kao pripadnici romske nacionalne zajednice odnose se na oblast socijalne i zdravstvene zaštite i zapošljavanja. Najveći problem i prepreka daljem ostvarivanju prava Roma, naročito u odnosu na organe uprave i institucije je njihova pravna nevidljivost, odnosno neupisivanje u matične knjige rođenih i neposedovanje ličnih dokumenta.

Izuzev rada po pojedinačnim predstavkama građana, najkonkretniji doprinos sagledavanju problema romske nacionalne zajednice na teritoriji AP Vojvodine u 2011. godini instiucija Pokrajinskog ombudsmana dala je u oblasti stanovanja sprovođenjem istraživanja „Romska naselja u Vojvodini”. Pokrajinski ombudsman je, između ostalog, prikupio, objedinio i analizirao podatke o vlasništvu nad zemljištem na kom se nalaze romska naselja, stanju infrastrukture u njima i budućim planovima razvoja vojvođanskih naseljenih mesta na području gde se danas nalaze romska naselja. Ovi podaci trebalo bi da posluže kao polazna osnova za planiranje budućih aktivnosti lokalnih samouprava i drugih društvenih aktera koji se bave pitanjem stanovanja Roma.