Please select your page

Povodom 1. maja, Međunarodnog praznika rada - Posao preči od prava zaposlenih

Ostvarivanje prava iz oblasti rada i zapošljavanja u AP Vojvodini karakteriše stalna borba za zapošljavanje što većeg broja građana/ki. Pored toga, veliki broj osoba je primoran da radi na crno, među kojima je najviše mladih, nekvalifikovanih radnika/ca i žena.

Instituciji Pokrajinskog ombudsmana zaposleni/e se najčešće žale na svoje poslodavce zbog neuplaćivanja doprinosa. Naročito je učestala zloupotreba zakonskih odredbi koje regulišu rad na određeno vreme i angažovanje radi obavljanja privremenih i povremenih poslova. Bez obzira na to da li su u radnom odnosu na neodređeno ili određeno vreme ili rade na crno, ionako male zarade se zaposlenima isplaćuju neredovno. Uz to, zaposleni/e koji nemaju regulisan radni status ne mogu da ostvare ni svoja prava iz oblasti zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja.

Zaposleni/e se u strahu od gubitka posla ustručavaju da nadležnim organima prijavljuju kršenje prava iz radnog odnosa i veoma retko se odlučuju na pokretanje radnih sporova. Razlog za to je što sudski postupci dugo traju, što zaposleni/e nemaju sredstava za plaćanje advokatskih usluga ili zbog toga što se pojedine presude u korist zaposlenih ne mogu izvršiti usled gašenja firmi u kojima su bili zaposleni. Institucionalni mehanizmi kojima država obezbeđuje zaštitu prava zaposlenih još uvek ne obezbeđuju dosledno strovođenje zakona u ovoj oblasti. Građani/ke se najčešće žale na nezakonite otkaze ugovora o radu, neizvršavanje obaveza poslodavaca po osnovu radnog odnosa, razne zloupotrebe sa elementima krivičnog dela, neblagovremeno zaključivanje ugovora o radu, nemogućnost ostvarivanja prava iz oblasti socijalnog osiguranja i prava u odnosu na Nacionalnu službu za zapošljavanje krivicom poslodavca, te na to da poslodavci pogrešno tumače, te nedosledno ili pogrešno primenjuju propise.

Instituciji Pokrajinskog ombudsmana se na kršenje prava u oblasti zapošljavanja i radnih odnosa više žale žene nego muškarci. Veliki broj žena tvrdi da su diskriminisane već prilikom prijavljivanja na oglase za posao i razgovra za prijem u radni odnos. Poslodavci žene diskriminišu i propisivanjem ili postavljanjem nezakonitih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kao i na osnovu njihovog porodičnog ili bračnog statusa. Usled nedosledne primene propisa i nedovoljne zaštićenosti na tržištu rada neposrednu ili posrednu diskriminaciju u ovoj sferi doživljavaju i trudnice i porodilje, kako od strane privatnih poslodavaca, tako i od organa uprave.