Vesti
Međunarodni dan ljudskih prava, 10. decembar, gotovo već sedam decenija povod je da se ukaže na važnost ljudskih prava i obevezu država da obezbede opšte poštovanje i primenu ljudskih prava i sloboda. Ovaj dan je i prilika da se osvrne na značaj priznavanja urođenog dostojanstva i jednakih i neotuđivih prava svih članova ljudske porodice kao temelja slobode, pravde i mira u svetu, kako se navodi u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, a naročito na dostignuti stepen njihovog ostvarenja u jednom društvu. To se posebno odnosi na ocenu stanja ljudskih prava, a iznad svega na značaj njihovog daljeg unapređenja putem jačanja institucija. Bez razvijanja i pravilnog funkcionisanja odgovarajućih institucionalnih mehanizama za ostvarivanje, zaštitu i unapređenje ljudskih prava, ona bi ostala samo slovo na papiru.
Uprkos tome što Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima slobode i prava građana ne deli na mala i velika, starija ili novija, manje ili više važna, mogućnosti ostvarivanja, zaštite i unapređenja ljudskih prava i dalje su manje dostupne pojedinim društvenim grupama. Osobe koje usled neke katastrofe, zbog siromaštva, bolesti, svog uzrasta, pola ili pripadnosti nekoj manjinskoj društvenoj grupi žive u strahu za sopstveni život ili egzistenciju svoje porodice i dalje su brojne. Imajući ovo u vidu, pitanje je da li se ove osobe suštinski mogu nazvati slobodnim i jednakim u dostojanstvu i pravima.
Stepen razvijenosti svesti društva po pitanju ljudskih prava upravo je srazmeran njegovom odnosu prema onima koji imaju najviše poteškoća u njihovom ostvarivanju i zaštiti. Međutim, mera u kojoj, kako se navodi u prvom članu Univerzalne deklaracije, obdareni razumom i svešću jedni prema drugima postupamo u duhu bratstva može se takođe smatrati odrazom stepena društvene odgovornosti. Na Međunarodni dan ljudskih prava treba se podsetiti da je ta odgovornost u slučaju građana pojedinačna ili kolektivna, a u društvu koje sebe naziva savremenim prvenstveno se ogleda u funkcionisanju institucija.
Profesor dr Zoran S. Pavlović, pokrajinski ombudsman, primio je danas studenate i studentkinje treće godine Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu koji će tokom naredne dve nedelje obavljati praktičnu nastavu u Pokrajinskom zaštitniku građana - ombudsmanu.
Praktičnu nastavu u okviru predmeta Upravno pravo ovog semestra pohađaće desetoro studenata, kako bi se upoznali s nadležnostima i delokrugom rada institucije, kao i pravnim okvirom njenog postupanja. Program praktične nastave studenata i studentkinja Pravnog fakulteta sprovodi se na osnovu Protokola o saradnji zaključenog 2013. godine, a kojim se studentima omogućava da steknu nova i provere stečena teorijska i praktična znanja iz nastavnih predmeta sa Katedre za javno pravo.
Studenti će tokom trodnevne prakse imati priliku da se upoznaju i sa postupkom po pritužbama građana i građanki, da prisustvuju radu stručne službe sa strankama i da za potrebe studija analiziraju odabrane slučajeve, odnosno predmete po kojima je Pokrajinski zaštitnik građana - ombudsman postupao.
Aniko Širkova, zamenica Pokrajinskog zaštitnika građana - ombudsmana, razgovarala je danas sa Klodom Kanom, savetnikom koordinatora kancelarije UN u Republici Srbiji. U sadržajnom razgovoru, u kome su učestvovale i savetnice Ankica Dragin i Jagoda Vještica, gospodin Kan je upoznat sa radom Pokrajinskog ombudsmana i njegovim istraživačkim projektima. U razgovoru je nagoveštena mogućnost saradnje u oblastima od zajedničkog interesa.
Zoran S. Pavlović, vanredni profesor Pravnog fakulteta za privredu i pravosuđe Univerziteta Privredna akademija u Novom Sadu, izabran je na današnjoj sednici skupštine AP Vojvodine za novog Pokrajinskog zaštitnika građana – ombudsmana. Za izbor Zorana S. Pavlovića glasalo je više od dve trećine poslanika, koliko je, prema Pokrajinskoj skupštinskoj odluci o Pokrajinskom zaštitniku građana, potrebno za izbor novog ombudsmana.