Please select your page

Povodom 1. oktobra, Međunarodnog dana starijih osoba: Povećati društvenu participaciju starijih osoba

Demografske projekcije Republičkog zavoda za statistiku ukazuju na intenziviranje procesa starenja stanovništva u Republici Srbiji, kao i na to da će do 2030. godine više od 21 posto njenog stanovništva biti starije od 65, a pet odsto starije od 80 godina.

Značajna posledica starenja stanovništva u našoj zemlji, ali i u svetu, jeste i promena porodične strukture. Starije osobe u većini zemalja u razvoju još uvek žive sa svojom decom, a sa ostarelim roditeljima najčešće ostaje bar jedno njihovo dete u odraslom dobu. Sa svojom decom i unucima u manje razvijenim regionima sveta živi tri četvrtine starijih od 60 godina, dok u razvijenim zemljama to čini tek jedna trećina. Starije osobe pružaju negu i podršku mlađima, ali se i oslanjaju na njihovu pomoć, naročito kada su bolesni ili više ne mogu samostalno da se staraju o sebi. Međutim, čak i kada su starije osobe primaoci pomoći, one neretko pomažu u brizi o unucima i poslovima u domaćinstvu.

Podaci Fonda Ujedinjenih nacija za stanovništvo (UNFPA), međutim, ukazuju na to da je u poslednjih nekoliko godina udeo starijih osoba koje žive same u mnogim zemljama porastao, naročito u onim razvijenim. Promene u porodičnoj strukturi ogledaju se i u tome što se brakovi sklapaju kasnije, razvodi su učestaliji, dok je učešće žena u radnoj snazi povećano. Posledice ovih trendova su to da su zahtevi drugih članova porodice prema starijim osobama u njoj povećani. Sa druge strane, način i tempo života mlađih članova porodice skraćuju vreme koje se posvećuje nezi starijih osoba i brizi za njihovu dobrobit uopšte. Posebno ugrožena kategorija starijih osoba u tom smislu u našoj zemlji su žene, budući da one, prema podacima Republičkog zavoda za statistuku, čine 54 posto populacije starijih od 60 godina i 63 posto populacije starijih od 80 godina.

Usled poproduženja životnog veka stanovništva tokom proteklih nekoliko decenija, nameće se i pitanje starenja u kontekstu očuvanja zdravlja i kvaliteta života u poznim godinama. Starije osobe najčešće oboljevaju od hroničnih nezaraznih bolesti, poput bolesti srca i krvnih sudova, kancera i šećerne bolesti, najčešće u kombinaciji sa drugim zdravstvenim problemima. Poslednja procena međunarodne organizacije „Ejdž internešenal” (Age International) iz 2015. godine, koja se odnosi na globalno opterećenje starijih osoba bolestima, ukazuje na to da u poslednjih 20 godina očekivnao trajanje dela njihovog života provedenog u zdravlju raste sporije nego ukupno očekivano trajanje života. Upoređivanjem podataka od pre dve decenije sa skorašnjim podacima o broju godina provedenih u zdravlju i bez invalidnosti,  ispostavilo se da ljudi današnjice stariji od 50 godina tokom svake godine života zdravi i neopterećeni bolešću provedu devet i po meseci. Drugim rečima, to znači da su na mesečnom nivou bolesni u proseku i do pet dana.

Prema podacima trećeg nacionalnog istraživanja zdravlja stanovništva sprovedenog od strane Instituta za javno zdravlje Srbije, preko 40 posto starijeg stanovništva u našoj zemlji svoje zdravstveno stanje ocenjuje kao loše ili vrlo loše. Tri četvrtine starijeg stanovništva izjavilo je da ima neku dugotrajnu bolest ili zdravstveni problem. Ozbiljne teškoće u obavljanju svakodnevnih kućnih aktivnosti ima preko jedna trećina njih, dok preko jedne desetine ima problema u obavljanju aktivnosti lične nege. Uz to, sa starenjem se povećava rizik od fizičke i senzorne invalidnosti, poput oštećenja sluha i vida, kao i od poremećaja mentalnog zdravlja. Podaci poslednjeg popisa stanovništva u Republici Srbiji pokazuju da stariji od 65 godina čine preko jedne četvrtine ukupnog stanovništva i preko 60 posto populacije osoba sa invaliditetom.

Demencija, čija se mogućnost nastupanja povećava sa produženjem ljudskog veka, globalno predstavlja sve veći socijalni, zdravstveni i ekonomski izazov. Dementne osobe nejčešće su u potpunosti zavisne od tuđe nege. Prema procenama međunarodne organizacije „Alchajmer diziz internešenal” (Alzheimer Disease International) iz 2015. godine, svaka deveta osoba u svetu starija od 65 godina ima dijagnostikovanu Alchajmerovu bolest, dok je u uzrastu od preko 85 godina ima svaka četvrta. Udruženje građana „Alchajmer” procenjuje da je od ove bolesti u Srbiji obolelo 13 posto ukupne populacije osoba starijih od 65 godina. Uprkos tome, u našoj zemlji i dalje ne postoji registar obolelih od ove bolesti, dok tek četiri posto osoba kod kojih je ona dijagnostifikovana prima adekvatnu terapiju.

Naposletku, procene UNFPA ukazuju na to da će starenje stanovništva biti najistaknutiji demografski trend u 21. veku. Sve zemlje sveta moraće stoga svoj strateški pristup propisima, ekonomiji, socijalnoj i politici uopšte da razmotre sa stanovišta brige o starijim osobama, uključujući i to kako im obezbediti kvalitetnu negu, siguran prihod i pristup dobrima, fleksibilnije zapošljavanje u starijem dobu i njihovo veće uključivanje u sve sfere društvenog života. Na potrebu da se više pažnje posveti ostvarivanju prava ove naročito ranjive društvene grupe već godinama unazad ukazuje i iskustvo Pokrajinskog zaštitnika građana - ombudsmana u radu po pritužbama građana, kao i redovne posete institucije ustanovama socijalne zaštite koje pružaju usluge starijim osobama. Najveći izazov i dalje ostaje pitanje kako ove, jednako kao i usluge sistema zdravstvene zaštite namenjene starijim osobama, učiniti dostupnijim i kvalitetnijim na rentabilan, efikasan i održiv način. Pritom je pitanju starijih osoba potrebno pristupiti sa aspekta ljudskih prava, imajući u vidu da je ova populacija, suprotno uvreženom mišljenju, vrlo šarolika i da zbog svog životnog iskustva i znanja predstavlja značajan potencijal društvenog razvoja.

Poslednja saopštenja


Najčitanije vesti


Medijski kutak