Please select your page

Saopštenje - Dodatni broj telefona za podnešenje pritužbi građana

U cilju omogućavanja brže i efikasnije komunikacije građana u vreme vanrednog stanja, Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman od danas uvodi dodatni dežurni telefonski broj za podnošenje pritužbi.

Po odluci Pokrajinske vlade, radno vreme Pokrajinskog zaštitnika građana – ombudsmana je od 8.30 do 15.00 časova i uskladu sa tim građani mogu podnositi pritužbe kao i do sada, na brojeve telefona 021/487-41-44 i 021/55-77-27, dok se van radnog vremena od 15.00 do 20.00 časova pritužbe mogu podnositi na dežurni broj telefona 060/51-59-311, kao i 24 časa dnevno putem elektronske pošte na adresu:office(at)ombudsmanapv.org

8.30 – 15.00:
021/487-41-44 i 021/55-77-27
15.00 - 20.00:
Dežurni telefon: 060/51-59-311

Saopštenje Pokrajinskog ombudsmanaKoliki  će u Srbiji biti broj obolelih od korona virusa to zavisi i od ponašanja samih građana Srbije.

Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman apeluje na građane da se ponašaju odgovorno i da se u brizi za vlastititu dobrobit oslanjaju na savete stručnjaka.

U želji da spreče širenje epidemije, stručnjaci savetuju građanima, a naročito onima koji su  stariji od 65. godina da se, u skladu sa merama vlade Republike Srbije i vanrednog stanja, striktno pridržavaju pravila o samoizolaciji i ne izlaze iz svojih kuća i stanova.

Činjenicu da se prethodnog dana na ulicama Novog Sada, kao i ulicama drugih gradova, mogao videti veliki broj starijih sugrađana, Pokrajinski ombudsman je primio sa zabrinutošću.

Pokrajinski ombudsman, međutim, sa izvesnim osećanjem zadovoljstva želi da ukaže i na činjenicu da raste broj građana spremnih da pomognu svima kojima je pomoć potrebna.

Solidarnost je dragoceni resurs na koji se svaka zajednica u trenutcima krize može osloniti.  Na humane, solidarne i samoorganizovane građane se mogu osloniti i naši stariji sugrađani, kako bi lakše podneli zahtevan režim samoizolacije.

Apelujući na građane da se ponašaju u skladu sa savetima stručnjaka, ali i da u brizi za sopstveno zdravlje pokažu onu vrstu odgovornost koja doprinosi zdravlju, sigurnosti i dobrobiti ostalih članova zajednice, Pokrajinski ombudsman se pridružuje apelima nadležnih organa i nezavisnih institucija da se oslonjeni na međugeneracijsku solidarnost lakše izborimo sa epidemijom koja nije zadesila samo Srbiju, nego i celu planetu.


8. mart jednakost - saopstenjePokrajinski zaštitnik građana – ombudsman čestita svim građankama Osmi mart – Međunarodni dan žena.

Kao institucija koja promoviše, unapređuje i štiti ljudska prava, Pokrajinski ombudsman je zainteresovan da se položaj žena u društvu konstantno unapređuje, a prava žena efikasno štite.

Postoji čitav niz problema sa kojima se žene suočavaju – žilave predrasude, nedostatak razumevanja i podrške, birokratska inertnost, patrijarhalne tradicije, nasilje i diskriminacija, samo su neki od njih. Postoji, međutim, i spremnost da se ti problemi prevaziđu, kao i odlučnost, upornost, ogromna energija, znanje, dobar plan i želja za uspehom.

Idući u susret Međunarodnom danu žena, Pokrajinski ombudsman je početkom marta organizovao skup na kome je nekoliko žena govorilo o svom putu do uspeha. Taj put, prema svedočenju učesnica skupa, nije ni kratak, ni lak, ali je, uprkos svim kulturnim i institucionalnim barijerama, savladiv.

Želju za uspehom pokazali su i učesnici projekta „ON/A ravnopravno OsN/Aženi“, koji su u petak posetili instituciju Pokrajinskog ombudsmana. U pitanju su mladi ljudi od 16 do 28 godina starosti, čija su interesovanja fokusirana na pitanja rodne ravnopravnosti, jednakih mogućnosti, političke reprezentacije, obesnaživanja predrasuda i prevazilaženje stereotipa.

Pokrajinskog ombudsmana veoma ohrabruje činjenica da učesnici projekta svaku asimetriju u pravima između muškaraca i žena smatraju uvredljivom i apsolutno neprihvatljivom.

Put do društva ostvarene rodne ravnopravnosti nije, kao i put do uspeha, lak, a ni jednostavan, ali on, zahvaljujući ovakvim stavovima mladih ljudi, može, po mišljenju Pokrajinskog ombudsmana, biti kraći.


Međunarodni dan maternjeg jezikaDan maternjeg jezika, koji se obelažava 21. februara, međunarodnim praznikom proglašen je 1999. godine na predlog UNESKO-a. Generalna skupština UN potvrdila ga je pozivajući se na tradiciju obeležavanja Praznika za maternji jezik koji se od 1952. godine slavio u Bangladešu, nakon što je nekoliko bangladeških studenata izgubilo živote u sukobima sa policijom tadašnjeg Istočnog Pakistana, jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.

Upotreba i negovanje maternjeg jezika jedno je od ključnih prava iz korpusa kulturnih prava koje određuju Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina i Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima.

Nacionalne zajednice u Srbiji uživaju kulturnu autonomiju koja podrazumeva i ostvarivanje niza drugih prava u vezi sa upotrebom maternjeg jezika: pravo na službenu upotrebu jezika i pisma, pravo na obrazovanje i informisanje na maternjem jeziku, kao i prava u oblasti kulture značajnih za očuvanje i negovanje njihove tradicije i identiteta.

Pravo na upotrebu maternjeg jezika je jedno od osnovnih ljudskih prava. Maternji jezik je deo kulturnog identiteta naroda, predstavlja značajan element nacionalnog identiteta. Vojvodina kao jedan od etnički najšarolikijih regiona u našoj zemlji i Evropi čini sve da nas ta raznolikost ne udaljava, nego motiviše na zbližavanje i bolje upoznavanje.

Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman se u svom radu zalaže za poštovanje ljudskih i manjinskih prava i bori protiv diskriminacije svake vrste, pa tako i protiv diskriminacije ljudi na osnovu jezičke pripadnosti. Očuvanje maternjeg jezika služi očuvanju vlastitog identiteta, zato je važna i njegova javna i službena upotreba, kao i zastupljenost u oblasti obrazovanja i javnog informisanja. Stoga je posebno bitna dosledna primena propisa koji obezbeđuju efikasno ostvarivanje ovog ustavom zagarantovanog prava.


Svetski dan socijalne pravdeLjudsko  dostojanstvo, vrednost čoveka kao ljudskog bića, u osnovi je koncepta ljudskih prava i suštinski je povezana s težnjom ka socijalnoj pravdi. Nepovredivost ljudskog dostojanstva preduslov je razvijanja i osnaživanja ličnog integriteta svih, bez obzira na godine, pol, seksualno opredeljenje, nacionalnu i versku pripadnost, fizičke i mentalne sposobnosti.

Siromaštvo i svi oblici neravnopravnosti u društvu najveće su pretnje dostizanju socijalne pravde, ličnom razvoju, održivosti ljudskog razvoja, mira i sigurnosti. Prema podacima Međunarodne organizacije rada, preko 60 odsto svih radnika nema ugovor o radu, kontinuirano opada broj radnika zaposlenih na neodređeno, dok raste broj onih koji ostaju bez posla. Prema procenama ove organizacije, do 2030. godine treba stvoriti 600 miliona novih radnih mesta da bi se ispratio rast radno sposobnog stanovništva. Zbog toga, jednak i kvalitetan pristup obrazovanju i radu, zdravstvenim i socijalnim uslugama, kulturnim sadržajima, zdravoj životnoj sredini i prirodnim resursima, prioriteti su za donosioce odluka i socijalno odgovornu državu, kao i globalno društvo i zajednicu. Sve veći jaz u raspodeli društvenih i materijalnih dobara, mora biti i poziv građanima i građankama na solidarnost, međusobno uvažavanje i podršku.

Preopoznajući potrebu za rešavanje problema siromaštva, nezaposlenosti, isključenosti,

Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2007. godine proglasila je 20. februar za Svetski dan socijalne pravde.


Poslednja saopštenja


Najčitanije vesti


Medijski kutak