Please select your page

Dan porodice

I u „novoj stvarnosti“ porodica je osnov dobrobiti i blagostanja pojedinca

Porodica već duži niz godina prolazi kroz transformacije koje prate promene u društvu u celini. Tehničko-tehnološki razvoj, klimatske promene, migracije i urbanizacija neki su od najznačajnijih pokretača i uticaja savremenih društvenih promena na globalnom nivou.U uslovima pandemije Kovid-19 i „nove stvarnosti“ ove promene postale su još vidljivije. Ovo se posebno odrazilo na intenzivniju upotrebu digitalne tehnologije i tehnoloških inovacija, zahvaljujući kojima smo, u velikoj meri, uspeli da očuvamo socijalne kontakte, da razvijemo fleksibilnije načine rada na poslu i od kuće, da omogućimo deci kontinuitet u obrazovanju, kao i da učimo kako da efikasno koristimo i biramo tehnologiju za svoju decu. Uz to, postalo je jasno da su potrebna ulaganja u smislu kreiranja programa, strategija, aktivnosti i mera kojima će biti obuhvaćene socio-ekonomski ugrožene porodice, kao i porodice sa decom sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, kako bi svakom detetu bila omogućena upotreba informaciono komunikacionih tehnologija i obezbeđeno adekvatno i kontinuirano obrazovanje i podrška njegovom celokupnom razvoju. Budući da su informaciono komunikacione tehnologije realnost i potreba današnjice, neophodno je ugraditi programe obuke o digitalnoj pismenosti za roditelje, decu, ali i nastavnike i profesionalce koji rade sa decom i porodicama u akte i aktivnosti na svim nivoima donošenja odluka u državi.

 Kako bismo smanjili negativan uticaj digitalnih tehnologija na razvoj dece i odnose u porodici, ono što možemo već danas je da odložimo ili smanjimo upotrebu telefona, kucanje poruka, proveru i odgovaranje na imejl poštu tokom vremena koje provodimo sa porodicom. Digitalna komunikacija može biti i korisna i zabavna, a za decu posebno može biti podsticajna onda kada im pomognemo da digitalne sadržaje povežu sa njihovim životom i stvarnošću. Ipak, digitalne tehnologije i vreme provedeno na društvenim mrežama ne mogu biti zamena za razgovor i bliskost koja se ostvaruje licem u lice između partnera, dece, roditelja i dece, za vreme koje provodimo u čitanju slikovnica i knjiga sa decom, igranju sa njima, za mogućnosti koje nam „živ kontakt“ daje za međusobno povezivanje, za učenje o sebi, drugima, o ličnim i društvenim granicama i odgovornostima koje imamo u porodici i široj društvenoj zajednici. Zbog toga je ne samo odgovornost roditelja, već i državnih institucija i lokalne zajednice, da stvaraju uslove, podršku i da stimulišu kvalitetne odnose u porodici i osnažuju porodice na upotrebu digitalnih tehnologija na način koji im donosi dobrobit. Svetski dan porodice obeležava se od 1993. godine, a Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 15. maj Svetskim danom porodice sa ciljem da podigne svest o problemima i pitanjima porodice i kako bi pomogla da ova pitanja zauzmu značajnije mesto u aktivnostima država članica. Ove godine, obeležavanje Svetskog dana porodice usredsređeno je na uticaj novih tehnologija na dobrobit porodice.

 


Istanbulska konvencijaSavet Evrope ove godine obeležava 10 godina od potpisivanja Konvencije o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, poznatije kao Istanbulska konvencija. Istanbulska konvencija potpisana je  u Istanbulu 11. maja 2011. godine i predstavlja prvi sveobuhvatan obavezujući sporazum koji  uspostavlja obavezu država potpisnica da se sistematski obračunaju sa rodno zasnovanim nasiljem.

Istanbulska konvencija je ključni međunarodno-pravni instrument koji je uspostavio najznačajnije standarde u borbi protiv nasilja prema ženama i to kako u  zakonodavnoj oblasti tako i u oblasti prevencije, obuhvatnih mera pravne i institucionalne zaštite i podrške žrtvama, kao i efikasnog procesuiranja i kažnjavanja počinilaca, uključujući programe tretmana za njih. Za razliku od mnogih drugih međunarodnih konvencija koje sadrže uopštene pravne norme, Istanbulska konvencija sadrži vrlo specifična i detaljna uputstva i smernice državama za borbu protiv nasilja nad ženama, odnosno za kreiranje zakonodavno-strateškog okvira i efikasnu implementaciju na nacionalnom nivou.

Potvrđujući svoju odlučnost u borbi protiv nasilja prema ženama, Srbija je 2013. godine ratifikovala Istanbulsku konvenciju, koja je, stupanjem na snagu 1. avgusta 2014. godine, postala sastavni deo pravnog poretka Republike Srbije. Od tada je naša država donela zakonodavne akte, nacionalne akcione planove i strategije koje se bave raznim oblicima nasilja nad ženama i nasilja u porodici koji su obuhvaćeni ovom konvencijom.

Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman podržava napore koje je država preduzela i i dalje preduzima na primeni Istanbulske konvencije, smatrajući da je neophodno nastaviti sa radom na prevenciji i suzbijanju rodnih stereotipa, podizanju svesti o svim oblicima nasilja koji su obuhvaćeni ovom konvencijom, ali  i obezbediti edukaciju mladih naraštaja na svim nivoima obrazovanja  u cilju promovisanja ravnopravnosti muškaraca i žena, pozitivnih rodnih odnosa, nenasilnog ponašanja, međusobnog uvažavanja i sprečavanja rodno zasnovanog nasilja.


Dan planete ZemljeMeđunarodni dan planete Zemlje ove godine će u svetu biti obeležen po 52 put. Razne aktivnosti koje će se tom prilikom organizovati imaće za cilj da pažnju javnosti fokusiraju na očuvanje planete i zaštitu i unapređenje životne sredine.

Pravo na život i pravo na zdravu životnu sredinu danas su do te mere povezani da se pravo na život može tumačiti i kao pravo na život u zdravoj životnoj sredini.

Na vezu između ova dva prava najčešće obraćamo pažnju kada nas mediji suoče sa uznemirujućim podacima o stepenu zagađenosti vazduha. Očuvanje zdrave životne sredine se, međutim, pored vazduha odnosi i na očuvanje ostalih prirodnih dobara - voda, zemljišta, šuma, životinjskog i biljnog sveta. Stručnjaci upozoravaju da nekontrolisana eksploatacija prirodnih dobara i zagađenje životne sredine ugrožavaju biološki diverzitet i vode ka izumiranju velikog broja biljnih i životinjskih vrsta. Posledice globalnog zagrevanje neće mimoići ni ljude, a cena koju će društva nespremna na klimatske promene morati da plate biće ekstremno visoka.

Svako po Ustavu Republike Srbije, ima pravo na zdravu životnu sredinu, ali i dužnost da životnu sredinu štiti.

Dan planete zemlje računa na ekološki osvešćene subjekte. Pre svega na pojedince, koji neće ostati nemi i pasivni posmatrači uništavanja prirodnih dobara. Svako od nas, po mišljenju Pokrajinskog ombudsmana, može dati svoj doprinos očuvanju i unapređenju životne sredine. Neki su problemi, međutim, toliko veliki  npr. globalno zagrevanje da ih pojedinci svojim individualnim naporima ne mogu rešiti.  U tom slučaju, vlade moraju preduzimati aktivnosti kojima će se globalno zagrevanje usporiti, ako se već ne može i zaustaviti.

Veoma važnu ulogu u jačanju svesti o važnosti očuvanja i zaštiti životne sredine imaju obrazovni i sistemi informisanja: prvi preko usvajanja ekološke etike utiče na ponašanje ljudi, dok drugi utiče na distribuciju istinitih i pravovremenih informacija o stanju životne sredine, stigmatizaciju zagađivača i mobilizaciju podrške pojedincima i organizacijama koje svojim aktivnostima unapređuju životnu sredinu. U meri u kojoj u tome uspevaju, doprinose potpunijem i kvalitetnijem ostvarivanju fundamentalnog ljudskog prava: prava na - zdrav – život.

Obeležavanje Dana planete Zemlje započinje na simboličan način – zvonjavom zvona. Ako sutra čujete zvuk zvona pomislite na planetu zemlju i na to da ste deo jedinstvenog ekosistema i da sigurno možete učiniti nešto zarad očuvanja planete i života na njoj.


Svetski dan Roma8. april je dan obeležavanja romske kulture, ali i prilika da se podigne svest javnosti o problemima sa kojima se Romi suočavaju.

Tim povodom Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman ukazuje na to da su Romi i dalje marginalizovani i suočeni sa teškoćama u mnogim sferama života. Pripadnici romske zajednice su često u ekonomskom i socijalnom pogledu više ugroženi nego ostali deo stanovništva, svakodnevno se suočavaju sa etničkom distancom i segregacijom. Mnogi od njih i danas žive bez vode i struje u neformalnim romskim naseljima, što ih u vreme pandemije virusa KOVID 19 čini dodatno ranjivim. Zbog toga im je u rešavanju problema kojima su izloženi neophodna pomoć cele zajednice. Potrebno je da se što širi krug ljudi upozna sa problemima sa kojima se Romi susreću i da se bez predrasuda pokuša prići rešavanju tih pitanja.

Imajući u vidu institucionalne i zakonodavne okvire, u Republici Srbiji su stvoreni osnovni preduslovi za unapređenje položaja Roma. Pokrajinski ombudsman stoga apeluje i na same pripadnike romske manjine da ih koriste i učine sve kako bi se donete mere što efikasnije primenjivale i time doprineli integraciji ove populacije u društvene tokove.

Ohrabruje podatak da sve veći procenat anketiranih prepoznaje obrazovanje kao najvažniji činilac za postizanje ravnopravnog položaja u društvu, što samo potvrđuje da je potrebno još intenzivnije raditi na edukaciji romske dece i mladih i njihovoj punoj inkluziji u sve segmente društva.

Pokrajinski ombudsman ističe da je za dostizanje pune ravnopravnosti i jednakih mogućnosti za Rome od izuzetnog značaja da se problemu siromaštva i socijalne isključenosti pristupa kroz zajedničko delovanje svih institucija, afirmacijom i uključivanjem Roma u sve oblasti društvenog života, kao i obezbeđivanjem uslova za bolje obrazovanje i veće zapošljavanje pripadnika romske zajednice.


Svetski dan zdravljaVeć drugu godinu pažnja javnosti je, zbog pandemije korona virusa, fokusirana na pitanje zdravlja i mere koje doprinose njegovom očuvanju. U uslovima pandemije rastu rizici, a pravo na zdravlje dobija na značaju. Iz dana u dan raste broj obolelih i umrlih, bolnice se pune, lekari dele sudbinu svojih pacijenata, u mnogim slučajevima tragičnu, a zdravstvenom sistemu, kako nas u svojim apelima upozoravaju zvaničnici, preti kolaps.

U nekoliko navrata Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman je pozivao, pa i ovom prilikom poziva građane da se striktno pridržavaju svih protivepidemijskih mera, kako bi se sprečilo širenje korona virusa i smanjio pritisak na zaposlene u bolnicama. Javno zdravlje zavisi od mnoštva činilaca: kompetencija lekara, kapaciteta medicinskih ustanova, organizovanosti zdravstvenog sistema, integriteta stručnjaka, odgovornosti, ali i od ponašanja svakoga od nas. Pitanje naše odgovornosti prema vlastitom, kao i zdravlju naših kolega i sugrađana, nijednog se trenutka, po rečima prof. dr Zorana Pavlovića, pokrajinskog ombudsmana, ne bi smelo zanemariti i potceniti.  

Pravo na zdravstvenu zaštitu, odnosno pravo zdravlje, jedno je od osnovnih ljudskih prava i ako ono nije na efikasan način zaštićeno građani ne mogu neometano uživati ni ostala prava i slobode, poput prava na život, rad i preduzetništvo,  odnosno slobodu kretanja, okupljanja i udruživanja, itd. Aktualna pandemija ne dovodi u pitanje samo naše zdravlje, nego i našu ekonomsku egzistenciju, uobičajeni ritam i životni stil. Zdravlje se, stoga, ne može svesti samo na odsustvo bolesti, jer ono podrazumeva i odgovarajući standard života, bez koga nije moguć dostojanstven život.

Medijski opisi svakodnevice obiluju sumornim prikazima stvarnosti u kojoj, po rečima prof. Pavlovića, postoje i ohrabrujući, pozitivni primeri. Jedan od tih primera se odnosi na dostupnost vakcina. U nabavci vakcina Srbija se snašla bolje od susednih zemalja, pa je svojim građanima omogućila i da biraju vakcinu kojom će se imunizovati. Pored ovog, učinjen je i važan iskorak u pravcu regionalne solidarnosti, jer je i građanima susednih država omogućeno da se, u nedostatku adekvatnih medicinskih preparata, vakcinišu u Srbiji. Pandemija je planetarni problem i u njenom se suzbijanju susedne zemlje moraju pomagati i preduzimati i zajedničke, koordinirane napore.

Od sredine prošlog veka 7. april se obeležava kao Svetski dan zdravlja, kako bi se pažnja svetske javnosti zadržala na najvažnijim globalnim zdravstvenim problemima. Nema sumnje da će pandemija korona virusa zaoštriti i postojećim problemima pridodati nove pretnje zdravlju. Razne epidemije, bioterorizam, bolesti koje se prenose hranom, klimatske promene, širenje endemskih bolesti, migracije i drugi izazovi zahtevaju efikasan odgovor. Možda u ovome trenutku nije poznat broj zemalja koje su u stanju da na gore pomenute  pretnje pravovremeno odgovore, ali je poznato da efikasnost tog odgovora zavisi od partnerske globalne saradnje, deljenja resursa, većih izdvajanja za medicinska istraživanja, efikasnih i svima dostupnih medicinskih preparata, univerzalnog, kvalitetnog i pravičnog sistema zdravstvenog osiguranja, kao i od solidarnog i odgovornog građanskog držanja. 

Kao institucija koja štiti prava i slobode građana, Pokrajinski ombudsman  izražava nadu da će se, u doglednoj budućnosti, na internacionalnom nivou dosegnuti standardi i onaj nivo zdravlja koji će svakom stanovniku ove planete omogućiti kvalitetan i produktivan život.


Poslednja saopštenja


Najčitanije vesti


Medijski kutak