Please select your page

Objavljeno istraživanje „Pravo na dostupnost zdravstvene zaštite u AP Vojvodini“

Nalovna stranica

Istraživanje Pokrajinskog zaštitnika građana - ombudsmana „Pravo na dostupnost zdravstvene zaštite u AP Vojvodini” bavi se dostupnošću specijalističko-konsultativnih i dijagnostičkih pregleda za koje nije propisano utvrđivanje liste čekanja u opštim bolnicama na teritoriji AP Vojvodine tokom 2016. godine.

Osnovno polazište istraživanja je da je građanima tokom 2016. godine bilo otežano ostvarivanje prava na ovu vrstu zdravstvenih usluga iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u okviru postojećeg zdravstvenog sistema u Republici Srbiji

U istraživanju su učestvovali građani - korisnici usluga sistema zdravstvene zaštite, Klinički centar Vojvodine i devet opštih bolnica na teritoriji APV, kao i deset savetnika za zaštitu prava pacijenata u jedinicama lokalne samouprave u kojima se ove ustanove nalaze, od kojih su potonji učestvovali i u posebnoj fokus grupi. Uz deset zaštitnika prava osiguranih lica u zdravstenim ustanovama obuhvaćenim istraživanjem, podaci o ostvarivanju prava građana na naknadu troškova obavljanja specijalističko-konsultativnih i dijagnostičkih pregleda za koje nije propisano utvrđivanje liste čekanja u privatnoj praksi zatraženi su i od Pokrajinskog fonda za zdravstveno osiguranje i sedam okružnih filijala Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje na teritoriji APV.

Među najznačajnije rezultate istraživanja, ombudsman izdvaja:

  • Opšte bolnice, jednako kao i građani i savetnici za zaštitu prava pacijenata, slažu se u oceni da je najveći problem u vezi sa obavljanjem specijalističko-konsultativnih i dijagnostičkih pregleda to što je broj doktora medicine-specijalista nedovoljan u odnosu na broj zahteva za pregledima;
  • U opštim bolnicama na teritoriji APV građani tvrde da su najviše problema imali sa zakazivanjem internističkih pregled ultrazvukom i pregleda kardiologa, kao i svih specijalističkih pregleda načelno. Slično je stanje i u Kliničkom centru Vojvodine, dok domovi zdravlja na teritoriji AP Vojvodine, uključujući i onaj u Novom Sadu, najčešće nemaju dovoljno kapaciteta da podmiri potrebe građana za ultrazvučnim i drugim radiološkim pregledima, kao i pregledima ginekologa, fizijatara, oftalmologa, endokrinologa i kardiologa;
  • Opšte bolnice su izdavale propisane potvrde o nemogućnosti obavljanja specijalističkih pregleda za koje nije predviđena lista čekanja u roku od 30 dana od dana javljanja osiguranog lica sa lekarskim uputom, odnosno overavale upute od izabranog lekara sa datumom pregleda zakazanim u roku dužem od 30 dana, u zanemarljivom broju, od čega čak pet bolnica i Klinički centar Vojvodine nisu izdali nijednu potvrdu, odnosno postupili saglasno ovoj zakonskoj obavezi;
  • Blizu tri četvrtine građana tvrdi da su iskusili to da zdravstvena ustanova nije bila u situaciji da im zakaže potrebni specijalistički pregled u roku od 30 dana od dana javljanja sa uputom izabranog lekara;
  • Na pitanje o tome da li su, nakon što su saznali da određena ustanova nije u mogućnosti da im zakaže pregled u propisanom roku, tražili da im se o tome izda propisana potvrda, dve trećine građana odgovara odrično, od čega najveći broj kao razlog navodi da nisu znali da je takva mogućnost propisana, odnosno da na to imaju pravo;
  • Nepunih deset procenata od onih koji tvrde da su zatražili izdavanje potvrde, odnosno overavanje odgovarajućeg uputa od izabranog lekara, to pravo je i ostvarilo.

Imajući u vidu ove i druge rezultate istraživanja, ombudsman je među najznačajnije preporuke izdvojio da, kao način obezbeđenja izvršenja svoje zakonske dužnosti, zdravstvene ustanove treba da sačine odgovarajuće pisane procedure kojima se utvrđuje skup radnji i postupaka prilikom zakazivanja pregleda, odnosno da dopune postojeće, tako da iste predviđaju:

  • obavezu upisivanja i overe pečatom datuma zakazanog pregleda na lekarskom uputu ili izdavanja pisane potvrde osiguranom licu koje ne može da bude primljeno na zakazani specijalističko-konsultativni i dijagnostički pregled za koji nije propisano utvrđivanje liste čekanja u roku od 30 dana od dana javljanja osiguranog lica zdravstvenoj ustanovi sa lekarskim uputom;
  • davanje pismenog obaveštenja osiguranom licu da, nakon ispunjenja prethodnog koraka, može da obavi potreban pregled u privatnoj praksi ili u dopunskom radu kod zdravstvene ustanove sa kojom je zaključen ugovor, nakon čega bi ostvario pravo da matičnoj filijali organizacije za obavezno zdravstveno osiguranje podnese zahtev za refundaciju troškova za pružene zdravstvene usluge u privatnoj praksi, odnosno dopunskom radu kod zdravstvene ustanove, uz navođenje zakonom propisanih uslova i postupka;
  • neposredno informisanje osiguranog lica da ukoliko smatra da mu je uskraćeno pravo na zdravstvenu zaštitu, ili da mu je postupkom zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika, uskraćeno neko od prava iz oblasti zdravstvene zaštite, ima pravo da podnese prigovor zdravstvenom radniku koji rukovodi procesom rada ili direktoru zdravstvene ustanove, odnosno savetniku za zaštitu prava pacijenata, te da se prijavom takođe može obratiti zaštitniku prava osiguranih lica i zdravstvenoj inspekciji.

Neophodno je obezbediti kontinuiranu edukaciju zdravstvenih radnika i saradnika, prvenstveno lica ovlašćenih za vođenje evidencija zakazivanja pregleda, dijagnostičkih procedura i drugih medicinskih mera i postupaka koje se vode za zdravstvene usluge za koje ne postoje uslovi da se pruže odmah, o pravima i dužnostima pacijenata i zdravstvenih ustanova, odnosno pravima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i načinu i postupku njihovog ostvarivanja i zaštite.

Instituciju savetnika za zaštitu prava pacijenata potrebno je dodatno osnažiti, pružajući im odgovarajuću podršku koja će unaprediti njihov rad po podnetim prigovorima i davanju informacija i saveta u vezi sa pravima pacijenata, i to: organizovanjem savetovanja i kampanja o pitanjima od značaja za ostvarivanje prava iz oblasti zdravstvene zaštite u koje će savetnici biti aktivno uključeni, obezbeđivanjem uslova za međusobnu razmenu iskustava u radu, obaveznim angažovanjem savetnika u intersektorskom radu u ovoj oblasti, omogućavanjem njihovog blagovremenog upoznavanja sa normativnim i funkcionalnim aktivnostima nosilaca i drugih učesnika u sistemu zdravstvene zaštite, rasterećenjem od drugih poslova koji obavljaju u jedinicama lokalne samouprave.

Sa sadržinom ovog istraživanja potrebno je upoznati sve učesnike u zdravstvenoj zaštiti – zdravstvenu službu, organizaciju za zdravstveno osiguranje, organe, ustanove i organizacije Republike Srbije, AP Vojvodine i jedinica lokalne samouprave, ali i ostale aktere društvene brige za javno zdravlje, kao što su sredstva javnog informisanja, udruženja građana, stručna javnost i pojedinci, kako bi svoja znanja, veštine i aktivnosti adekvatno usmerili na postizanje efikasnije primene zakonom utvrđenog prava na informisanje pacijenta o zdravstvenoj službi i načinu kako da je koristi, te na zaštitu i unapređenje poštovanja načela javnosti koje se ostvaruje pravom osiguranih lica na sve vrste informacija u vezi sa pravima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i postupcima za ostvarivanje tih prava.

Saglasno navedenom, Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman, kao nezavisan i samostalan organ AP Vojvodine koji se stara o zaštiti i unapređenju ljudskih prava, dostaviće rezultate, zaključke i preporuke ovog istraživanja nadležnim pokrajinskim organima, ustanovama i organizacijama, kako bi istima poslužili kao smernice u njihovom daljem radu u vršenju ovlašćenja pokrajine u oblasti zdravstva, pre svega onih koja se odnose na praćenje zdravstvenog stanja stanovništva i rada zdravstvene službe i predlaganje i preduzimanje mera za njihovo unapređenje, kao i staranje o sprovođenju utvrđenih prioriteta u zdravstvenoj zaštiti, te pružanje društvene brige za zdravlje i obezbeđivanje mera za sprovođenje zdravstvene zaštite od interesa za građane.

Imajući u vidu afirmativne mere preventivne zdravstvene zaštite, koje u poslednje vreme sprovode nadležni organi i zdravstvene ustanove, a od kojih se očekuju pozitivni rezultati po dobrobit zdravlja stanovništva, ombudsman očekuje od istih da će predstavljati zamajac korenitih promena, kakve su neminovno neophodne našem zdravstvenom sistemu, te će njihove rezultate pratiti u budućem periodu.