Please select your page

Vesti

Pokrajinski zaštitnik građana - ombudsman i Komora izvršitelja Srbije održaće danas, 19. maja 2015. godine u 13 časova konferenciju za medije u sedištu Pokrajinskog ombudsmana (Bulevar M. Pupina 25).

Medijima će se ovom prilikom obratiti Aniko Muškinja Hajnrih, pokrajinska zaštitnica građana - ombudsmanka i Aleksandra Trešnjev, predsednica Komore izvršitelja Srbije.

Na konferenciji za medije javnosti će biti ukazano na to kako da izvršni dužnici, odnosno građani i građanke kojima je naložena prinudna naplata dugovanja mogu da zaštite i ostvare svoja prava u skladu sa zakonom.

Povod za ovu konferenciju je postupanje Pokrajinskog ombudsmana u slučaju kada je izvršitelj nadležnoj filijali Republičkog fonda za PIO naložiosprovođenje izvršenja plenidbom 2/3 penzije podnositeljke pritužbe, starije osobe koja prima invalidsku penziju u iznosu od 11.701,40 dinara. 

Molimo medije da izveštavaju.

Dodatne informacije na 063 105 17 15

 


Nivo homofobije i transfobije izuzetno je visok u Srbiji. Sva istraživanja potvrđuju da skoro dve trećine građana smatra da je homoseksualnost bolest, više od polovine da je to velika opasnost za društvo, a oko 60 odsto građana ne slažu se sa tim da su homoseksualci grupa koja trpi kršenje osnovnih ljudskih prava, uključujući pravo na život, fizički ipsiho-socijalni integritet, na pravnu zaštitu, slobodu okupljanja, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje. Uprkos tome što istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je LGBT populacija jedna od najugroženijih i najdiskriminisanijih društvenih grupa, njeni pripadnici/pripadnice nedovoljno koriste mogućnost zaštite posredstvom nezavisnih institucija za zaštitu ljudskih prava. Povodom 17. maja, Međunarodnog dana protiv homofobije i transfobije, Pokrajinski zaštitnik građana ukazuje na primere diskriminacije ovih osoba i rasprostranjenu institucionalnu diskriminaciju na osnovu ličnog svojstva, odnosno praksu organa uprave kojom se krše načelo jednakosti, odnosno jednakog postupanja.  

Pokrajinski ombudsman je tokom istrage u jednom slučaju ustanovio da matičar nije postupao po zakonu kada je odbio da izda uverenje o slobodnom bračnom stanju zbog toga što je građanin kao razlog naveo da mu je ovakvo uverenje bilo potrebno za sklapanje istopolne zajednice u inostranstvu. Istraživanje u lokalnim samoupravama podstaknuto pritužbom LGBT osobe pokazalo je da je praksa u matičarskim službama na teritoriji AP Vojvodine različita, iako je izdavanje uverenja na propisanom obrascu zakonski uređeno, zbog čega je upućena preporuka o potrebi doslednog poštovanja zakonskih odredbi.

U drugom primeru diskriminisana je transrodna osoba koja je prolazila kroz proces prilagođavanja pola. Visokoškolska ustanova na kojoj je ova osoba studirala nije želela dapromeni ime na diplomi uz obrazloženje da takva obaveza nije propisana Zakonom o visokom obrazovanju i preporučila joj da, prilikom konkurisanja za posao, uz diplomu priloži i izvod iz matične knjige rođenih u kom je izvršena promena imena.Pošto zakon ne zabranjuje promenu imena na diplomi, uskraćivanje ovakve mogućnosti dovodi do diskriminacije pa je visokoškolskoj ustanovi preporučeno da udovolji zahtevu transrodne osobe, imajući na umu i preporuku Poverenice za zaštitu ravnopravnosti nadležnim organima uprave i visokoškolskim ustanovama da transrodnim osobama, kod kojih proces promene pola može da traje relativno dugo, treba da omoguće promenu imena u svim dokumentima u kojima se ono pojavljuje.

Ovi primeri ukazuju na to da LGBT populacija ne uživa u potpunosti svoja ljudska prava,iako je diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta zabranjena zakonom. U društvu koje teško prihvata različitosti, postupanje prema LGBT osobama u čijoj osnovi su predrasude i stereotipi neretko se odražava i na postupanje institucija. U takvim slučajevima diskriminacija preti da postane sistemska, odnosno da kršenje ili onemogućavanje ostvarivanja prava građanki i građana postane pravilo i norma, a ne izuzetak koji je za osudu.

Međunarodni dan borbe protiv homofobije obeležava se 17. maja jer je homoseksualnost kao bolest uklonjena iz Međunarodne klasifikacije bolesti i Svetske zdravstvene organizacije 17. maja 1992. godine.

 


Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman će u 2015. godini posebnu pažnju posvetiti ulozi žena i uključivanju rodne perspektive u oblast vanrednih situacija i održivog razvoja u okviru projekta „Rodna ravnopravnost i vanredne situacije“ koji se sprovodi uz podršku Agencije Ujedinjenih nacija za osnaživanje žena (UN Women).

Cilj projekta je da se povećaju znanje i kapaciteti jedinica lokalne samouprave i udruženja građana za uključivanje rodne perspektive u dokumenta i programe koji se odnose na vanredne situacije i šire, na održivi razvoj, ali i da se poveća učešće žena u  postupcima donošenja dokumenata, promovisanja rodne ravnopravnosti i nediskriminatornog postupanja u procesima koji se pokreću radi smanjenja rizika od katastrofa. Projekat će biti realizovan u saradnji sa šest lokalnih samouprava u Vojvodini u kojima će biti održani razgovori sa predstavnicima i predstavnicama lokalne samouprave i ženama iz zajednice.

Tokom poseta ovim opštinama i gradovima, zamenica Pokrajinskog zaštitnika građana će primati građane i građanke, koji će tom prilikom imati mogućnost da razgovaraju o ostvarivanju svojih ljudskih prava, da postave pitanja i podnesu pritužbu na rad pokrajinske i opštinske uprave, organizacija i javnih službi čiji je osnivač Pokrajina ili opština.

Zamenica će građane i građanke primati sledeće nedelje, a prema sledećem rasporedu:

-          18. maja - Beočin od 11 do 13 časova u maloj sali skupštine Opštine,

-          19. maja - Subotica od 11 do 13 časova u prostorijama Zaštitnika građana Grada Subotice,

-          20. maja - Pančevo od 11 do 13 časova u Gradskoj kući,

-          21. maja - Vrbas od 11 do 13 u zgradi Opštine Vrbas.

Razgovori i prijemi građana biće održani još u Sremskoj Mitrovici i Sečnju.

Molimo medije da najavljuju ove događaje.

Za dodatne informacije pozovite 063 105 17 15.


Zamenica pokrajinskog zaštitnika građana - ombudsmana za zaštitu prava nacionalnih manjina Eva Vukašinović razgovarala je tokom protekle nedelje sa predsednicima pet nacionalnih saveta nacionalnih manjina.

Na sastancima su zajednički razmotrena aktuelna pitanja relevantna za svaku nacionalnu zajednicu, kao i načini na koje njeni pripadnici i pripadnice smatraju da bi institucija Pokrajinskog zaštitnika građana - ombudsmana mogla da doprinese uspešnijem ostvarivanju, unapređenju i zaštiti njihovih ličnih i kolektivnih prava.

Činjenica da nacionalni saveti nisu prepoznati u drugim zakonima koji se neposredno ili posredno tiču ostvarivanja prava pripadnika nacionalnih manjina ključni je problem sa kojim se nacionalni saveti susreću u svom radu. Na sastancima su takođe razmatrana i iskustva nacionalnih saveta u vezi sa proteklim izborima za njihovenove sazive, kao i zastupljenost žena u njima.

Pokrajinski zaštitnik građana - ombudsman je u okviru svojih nadležnosti uspostavio saradnju sa svim nacionalnim savetima čiji pripadnici i pripadnice žive i na teritoriji AP Vojvodine i pratio njihov rad po osnovu Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina. Detaljni podaci o vršenju ovlašćenja nacionalnih saveta tokom njihovog prvog mandata objavljeni su u istraživanju institucije „Četiri godine nacionalnih saveta nacionalnih manjina”.

 

 

 

 


Međunarodni dan porodice 2015. godine u znaku je promovisanja rodne ravnopravnosti i prava deteta unutar porodice. Ukazuje se i na značaj prevencije porodičnog nasilja, kao i stvaranja pravnog okvira i raznovrsnih interventnih programa u cilju njegovog sprečavanja. Rodna neravnopravnost nigde nije u toj meri uočljiva kao u nasilju u porodici. Istovremeno, posledice modernizacije društva, procesi globalizacije i tranzicije ne zaobilaze ni porodicu kao primarnu društvenu zajednicu. Prelazak iz patrijarhalnog u savremeni model porodice podrazumeva i promenu društvenih vrednosti i porodičnih odnosa.Odnosi u savremenoj porodici treba da se zasnivaju na uzajamnom poštovanju i uvažavanju dostojanstva i ličnog integriteta svih njenih članova. Primera radi, polemika o temi fizičkog kažnjavanja dece koja se krajem 2014. godine razvila u stručnoj i široj javnosti u Srbiji svedoči o tome da su ove promene u toku.

Ustav Republike Srbije, Porodični zakon, Zakon o zabrani diskriminacije i ostali propisi u našoj zemlji čije se odredbe odnose na porodicu i porodične odnose jamče ravnopravnost među supružnicima i roditeljima, ističući najbolji interes deteta kao vodeći princip postupanja svih učesnika u slučajevima koji su na bilo koji način povezani sa decom. Međutim, u praksi to nije uvek tako.

Pokrajinski zaštitnik građana - ombudsman u Godišnjem izveštaju za 2014. godinu naglašava činjenicu da su žene u Srbiji više nego muškarci usmerene na porodicu, opterećenije porodičnim i roditeljskim obavezama i obavljaju više sati neplaćenog kućnog radatako da je donekle razumljivo zbog čega podnose i više pritužbi u vezi s problemima u porodičnim odnosima. Njihove pritužbe pretežno se odnose na materijalne teškoće u podizanju dece, nemogućnost ostvarivanja pojedinih prava na finansijsku podršku, stanovanje, ali i socijalnu i zdravstvenu zaštitu, probleme dece sa invaliditetom, nasilje u porodici, a ređe zbog teškoća u vezi sa negom starijih članova porodice i odraslih osoba sa invaliditetom.

U proteklih nekoliko godina uvedene su različite podsticajne mere za poboljšanje materijalnog položaja porodica s decom, pre svega, na osnovu Zakona o finansijskoj podršci porodici s decom, zatim mere koje je uvela AP Vojvodina, kao i opštine i gradovi. Međutim, ove mere, kao ni postojeća populaciona politika, nisu doprinele povećanju stope nataliteta niti su značajnije ublažile ekonomsku i psihološku cenu roditeljstva, te je potrebno uvođenje dodatnih mera finansijske podrške i dodatnih usluga porodicama s decom, a koje bi doprinele poboljšanju njihovih uslova života.

Nasilje nad ženama u porodici veoma je rasprostranjeno. Rezultati istraživanja o praksi institucija u rešavanju problema porodičnog nasilja koje Pokrajinski zaštitnik građana realizuje već devet godina, nedvosmisleno ukazuju na to da oko 80 odsto žrtava porodičnog nasilja čine žene, najčešće supruge i vanbračne partnerke počinilaca nasilja. Alarmantan podatak je i taj da trećinu ukupnog broja direktnih žrtava nasilja u porodici čine deca. Ako imamo u vidu i podatak da više od 70 odsto odraslih žrtava nasilja u porodici ima decu, a da polovina žrtava ima više dece, očigledno je da je broj dece među indirektnim žrtvama nasilja u porodici mnogo veći.

Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman  ukazuje i na to da je sve veći broj pritužbiu kojima jedan roditelj optužuje drugog da nesavesno vrši roditeljsko pravo, jer neredovno doprinosi izdržavanju deteta, kao i to da ne viđa dete na način na koji je predviđeno sudskom presudom. Ne može se zanemariti ni pojava da roditelji međusobne konflikte prenose na odnos sa decom. Zbog toga se nameće potreba za stručnom savetodavnom podrškom porodici, roditeljima i deci. Na žalost, tokom postupaka po pritužbama građana i građanki, ali i ustanova, uočeno je da obrazovne i ustanove socijalne i zdravstvene zaštitenedovoljno sarađuju u obezbeđivanju zaštite i odgovarajuće podrške porodici i deci, a u najboljem interesu deteta. Takva praksa ne doprinosi prevazilaženju problema, utiče na nepoverenje u institucije i otežava saradnju ustanova sa svakom konkretnom porodicom.

Ravnopravnost među članovima porodice znači da uvažavamo jedni druge kao ljudska bića bez obzira na to koliko imamo godina, kog smo pola i kakve su nam druge osobine. Neopravdano je da bilo koji član porodice bude postavljen u njeno središte. Porodica u kojoj se teži razvijanju odnosa saradnje, uvažavanju potreba i prava drugih, u kojoj se detetu omogućava učešće u odlučivanju u skladu sa njegovim razvojnim potrebama i mogućnostima, je porodica koja čini zdravu osnovu društva. Država je dužna da obezbedi uslove u kojima će porodica na ovakav način moći da se razvija.