Please select your page

Vesti

Sagledani sa aspekta globalizacije, jezici kao društveni fenomen u 21. veku imaju posebnu kulturološko-političku i društvenu dimenziju. Danas se u svetu govori oko 6.000 jezika, a prognoze stručnjaka su da će do kraja ovog veka više od polovine njih odumreti. U svetlu savremenih jezičkih kretanja, Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO) je 1999. godine proglasila 21. februar za Međunarodni dan maternjeg jezika. Time je jedan lokalni praznik, koji se od 1952. godine u Bangladešu obeležavao u znak sećanja na borbu studenata u tadašnjem Itočnom Pakistanu za pravo na obrazovanje i informisanje na njihovom maternjem, bengalskom jeziku i njegovo uvođenje u službenu upotrebu, prerastao u globalnu inicijativu za očuvanje jezika kao jednog od simbola kulturne osobenosti i šarolikosti svetske baštine, ali i sredstva za učenje, unapređenje obrazovanja i razvoj čovečanstva.

Ovogodišnji Međunarodni dan maternjeg jezika obeležava se pod sloganom „Kvalitetno obrazovanje, jezici nastave i rezultati obrazovanja”. Imajući u vidu značaj maternjeg jezika u obrazovanju, kao i činjenicu da je pripadnicama i pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Srbiji omogućeno da na svim nivoima obrazovanja i vaspitanja nastavu pohađaju na svom maternjem jeziku, Pokrajinski zaštitnik građana - ombudsman skreće pažnju na to da, sa druge strane, izučavanje srpskog jezika kao nematernjeg u našoj zemlji još uvek nije adekvatno rešeno. Ovakvo stanje, zajedno sa činjenicom da se u AP Vojvodini, odnosno Republici Srbiji izuzetno retko vode upravni, a još ređe ili gotovo nikada sudski postupci na jezicima u službenoj upotrebi, posebno je pogubno u sredinama u kojima pripadnici nacionalnih manjina žive u većem broju. Pod takvim okolnostima, maternji jezici se, umesto da podstiču i unapređuju jezičku i kulturnu raznolikost i višejezičnost, što je osnovna poruka i namera rezolucije Generalne skupštine UN kojom je 21. februar uspostavljen kao međunarodni praznik, pretvaraju u svoju suprotnost - sredstvo otuđenja i podvajanja među kulturama i narodima.


U Kulturnom centru Zrenjanina juče je promovisan zbornik „Nacionalni saveti nacionalnih manjina i kultura 2”, u izdanju Zavoda za kulturu Vojvodine i Pokrajinskog zaštitnika građana – ombudsmana.

Zrenjaninskoj publici obratile su se autorke radova mr Snežana Ilić i Ksenija Marković i urednica zbornika Eva Vukašinović.Kao autorka rada o političkoj kulturi nacionalnih manjina u kontekstu izbora za manjinske nacionalne savete, mr Snežana Ilić govorila je o monitoringu izbora za nacionalne savetenacionalnih manjina irazlozima za relativno maluizlaznost na njih, o apstinenciji manjinskih birača i o političkoj kulturi na proteklim izborima za nacionalne savete.Ksenija Marković, autorka rada o ulozi nacionalnih saveta nacionalnih manjina u integrativnoj manjinskoj politici, u svom izlaganju se osvrnula na politkui interkulturalnosti, posledicesegregacije nacionalnih manjina, uslovekojetreba ispuniti kako bi se nacionalne manjine integrisale u društvo, kako u političkoj, tako i u drugim sferama života.

Uz pomenute radove, u zborniku senalaze i zanimljivi tekstovi o političkom predstavljanju i srazmernoj zastupljenosti nacionalnih manjina, departizaciji i transparentnosti rada nacionalnih saveta, o medijima na jezicima nacionalnih manjina, stanju službene višejezičnosti, promeni imidža Roma i Romkinja, te odgovor na pitanje da li smo u epohi posle multikulturalizma.

Govoreći sa aspekta urednice zbornika, Eva Vukašinović, zamenica Pokrajinskog zaštitnika građana – ombudsmana za zaštitu prava nacionalnih manjina, upoznala je pristne sa idejom njegovog objavljivanja, au nameri da se pitanje kulture nacionalnih manjina i rad nacionalnih saveta sagleda sa različitih aspekata i približi zainteresovanoj javnosti, naročito u svetlu donošenja Akcionog plana za nacionalne manjine.  

„Smatram da je potrebno da zaključke izvedemo kako sa teorijskog aspekta, tako i sa aspekta prakse. Potrebno je ukazati na nedostatke određenih rešenja i dati odgovor na to kako probleme možemo rešiti,” istakla je Vukašinović.

Zrenjaninska promocija zaključena je živom raspravom pristunih, koji su u razgovoru sa autorkama radova i urednicom zbornika iznosili svoje stavove i viđenja o pitanjima manjinske politike u Srbiji.


Zamenica Pokrajinskog zaštitnika građana - ombudsmana za zaštitu prava nacionalnih manjina Eva Vukašinović danas je posetila zavode za kulturu vojvođanskih Slovaka i vojvođanskih Rusina u Novom Sadu.

Informacije u vezi s radom, aktivnostima, iskustvima i izazovima sa kojima se u radu sreću zavodi za kulturu nacionalnih manjina u AP Vojvodini, a koje su prikupljene prvo pisanim putem, a potom dopunjene na sastancima sa direktorima ovih ustanova, omogućile su Pokrajinskom zaštitniku građana uvid u doprinos zavoda ostvarivanju i unapređenju prava nacionalnih manjina u oblasti kulture.

Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman na osnovu prikupljenih podataka sačiniće izveštaj o analizi rada zavoda za kulturu nacionalnih manjina u AP Vojvodini. U izveštaju će biti ukazano na segmente u radu zavoda koji se mogu unaprediti i biće upućene konkretne sugestije i predlozi o načinima rešavanja postojećih problema, ali će svakako sadržati informacije o bogatom opusu aktivnosti, projekata i programa koje ove ustanove realizuju i čime pružaju značajnu podršku očuvanju osobenosti kulture nacionalnih manjinskih zajednica koje predstavljaju.


Nakon što je zamenica pokrajinskog zaštitnik građana - ombudsmana Eva Vukašinović juče u Kupusini završila sa prijemom građanki i građana, koji su se žalili uglavnom na probleme iz oblasti radnih i porodičnih odnosa, kao i na rad komunalne i građevinske inspekcije, sekretar Mesne zajednice Atila Hodovanj ukazao je na to da su problemi građana, uslovi života u ovom mestu i dugoročni izgledi za njihovo unapređenje najčešće u vezi sa lošom ekonomskom i socijalnom situacijom u društvu. Lokalna samouprava i meštani nastoje, koliko god je to u njihovoj moći, da život u ovom voćarskom i povrtarskom selu organizuju tako da građane što više angažuju u društvenim aktivnostima u korist cele zajednice, a što u ovakvim sredinama zahteva veliku snalažljivost i svestranost.  

„Kao u stara vremena, građani i dalje kod nas dolaze 'u opštinu'. Doživljavaju nas kao autoritet jer im pružamo i usluge koje nisu u našem opisu posla. Organizujemo razna predavanja, obaveštavamo ih o konkursima koji im mogu biti zanimljivi, pomažemo im da obnove prijave gazdinstva i slično. Međutim, kako vreme ide, kod nas je sve više kao u glavi punoj loših zuba koje ne možemo sve da popravimo. Uzalud ćemo jedan popraviti, ako ubrzo zatim ne možemo i ostale,” zaključio je Hodovanj. „Pretpostavljam da ovakvi problemi muče i druga slična mesta u Vojvodini i da naši ipak nisu najveći.”

Nemogućnost zapošljavanja i ostvarivanja prihoda dovoljnih za osnovne potrebe porodice jedan je od osnovnih razloga zbog kog se stanovništvo, naročito mlađe porodice sa decom, iseljava i iz Kupusine i iz Svilojeva. Drugi razlog je infrastrukturna nepovezanost ovih mesta sa većim administrativnim centrima i otežana mogućnost školovanja dece na srednjoškolskom i višim nivoima obrazovanja. Direktori lokalnih osnovnih škola ukazuju i na to da se zbog toga poslednjih godina suočavaju sa konstantnim smanjivanjem broja đaka, ali i nastavnog osoblja. Činjenica da se u ovim školama nastava odvija na dva jezika dodatno usložnjava situaciju zbog toga što je potrebno organizovati odeljenja sa malim brojem đaka, a već sada je sasvim izvesno da će u Svilojevu za dve godine jedva biti dece u višim razredima na mađarskom jeziku, ako ih uopšte i bude. Slična je situacija i sa decom koja više razrede pohađaju na srpskom jeziku u Kupusini.

„Ovo su lepa mesta, mirna, očuvana, nisu daleko od Apatina i Sombora. Međutim, ljudi misle da će njima i njihovoj deci drugde biti bolje. Ovde je puno ljudi i otišlo još tokom devedesetih, ali ih je puno i došlo. Sada ljudi masovno idu odavde, ide sa njima i šira porodica. Čim dobiju hrvatski ili mađarski pasoš, krenu trbuhom za kruhom,” sa žaljenjem konstatuje Lidija Barać, direktorka škole u Svilojevu, pokazujući na sveže okrečenu školsku zgradu s kraja XIX veka koju danas pohađa sedamdesetak đaka. „Uz to, imamo problema i sa evidentiranjem dece koja se ispisuju iz škole zbog toga što se sa roditeljima sele u inostranstvo, ali i sa organizovanjem prevoza za učenike viših razreda na mađarskom jeziku koji zbog malog broja đaka na nastavu putuju u Kupusinu.”

Uvezi sa navodima i pritužbama građana u ovim i drugim mestima koja institucija Pokrajinskogzaštitnikagrađana - ombudsmana bude posetila biće pokrenuti postupci u okviru nadležnosti i ovlašćenja institucije. Sledeći prijem građana održaće se u utorak, 23. februara u Belom Blatu i Jankovom Mostu.


Pokrajinskom zaštitniku građana - ombudsmanu obratio se veći broj građana tvrdeći da im stranački aktivisti dolazeći na njihovu kućnu adresu narušavaju privatnost, zahtevajući da se izjasne o tome da li će izaći na izbore i za koga će glasati, kao i da se u slučaju negativnog odgovora na ova pitanja, njihovo ime, prezime i adresa stanovanja zapisuju. Takođe, skrenuta je pažnja i na to da u ovakvim aktivnostima učestvuju i zaposleni u lokalnim organima uprave. 

Ukoliko je tačna, veoma je zabrinjavajuća informacija da se zaposleni u jedinicama lokalne samouprave tokom radnog vremena bave prikupljanjem podataka o stranačkim opredeljenjima građana. Takvim angažmanom oni ne doprinose ostvarenju koncepta dobre uprave, slabe poverenje u institucije, otežavaju ostvarivanje ljudskih prava i uspostavljanje vladavine prava.  

U pogledu pritužbi građana da se anketiranjem narušava njihova privatnost, Pokrajinski zaštitnik građana - ombudsman ističe da je saradnja sa stranačkim anketarima stvar dobre volje svakog pojedinca. Građani nisu dužni da sarađuju u sprovođenju ankete i da otkrivaju svoja stranačka opredeljenja, niti su dužni da se legitimišu i stranačkim aktivistima daju lične podatke.

Uznemirenost građana izaziva i to što se u slučaju negativnog odgovora na pitanje da li će glasati za stranku partijskog aktiviste zapisuju lični podaci građana, kao i „obaveštenost“ aktiviste, njegovo poznavanje broja glasača u domaćinstvu i slično. Zbog sumnje da su navedeni podaci pribavljeni na nelegalan i nelegitiman način, o takvim pojavama građani treba da obaveste Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

Strah građana da bi zbog svojih izbornih, odnosno političkih opredeljenja mogli trpeti negativne posledice i biti izloženi raznim sankcijama, ne treba ignorisati. Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman od političkih aktera očekuje da se uzdrže od svake zloupotrebe podataka, kao i svakog ponašanja koje bi se moglo razumeti kao pritisak na birače. Ako predstojeći izbori treba da budu slobodni i fer, ako izabrani predstavnici treba da uživaju poverenje birača, a politički sistem legitimnost, onda se neprihvatljivom i nedozvoljenom političkom ponašanju mora na decidiran način stati na kraj. U suprotnom, odgovornost za zaoštravanje političkih podela u društvu snosiće vođstva političkih stranaka.