Please select your page

Vesti

Zamenica pokrajinskog zaštitnika građana - ombudsmana Eva Vukašinović u maju i junu ove godine posetila je još deset vojvođanskih mesta. Razgovori sa građanima, predstavnicima mesnih zajednica i osnovnih škola bili su prilika da se instituciju Pokrajinskog zaštitnika građana - ombudsmanaiz prve ruke informiše o stanju ljudskih prava u malim vojvođanskim mestimau kojima pripadnici nacionalnih manjina žive u značajnijem broju.

Instituciji Pokrajinskog zaštitniku građana - ombudsmana tokom ovih prijema obratilo se preko 70 građana. Najveći broj problema na koje su se građani žalili u vezi je sa nemogućnošću ostvarivanja njihovih prava u  socioekonomskoj sferi života usled siromaštva, nemogućnosti zapošljavanja i ostvarivanja prihoda. Drugu najčešću grupu pritužbi građana čine problemi u vezi sa lošim vodosnabdevanjem. Vodovodna infrastruktura i postrojenja za proizvodlju pijaće vode uglavnom su zastarela ili se neadekvatno održavaju, najčešće zbog nedovoljnog iznosa sredstava u budžetima jedinica lokalnih samouprava ili nemogućnosti realizacije sredstava za tu namenu iz samodoprinosa prikupljenih u mesnim zajednicama.

Uz sve manji broj đaka u školama uopšte, specifični problemi osnovnih škola u kojima se nastava odvija i na jezicima nacionalnih manjina u službenoj upotrebi na tertoriji AP Vojvodine odnose se prevashodno na nedostatak stručnog kadra koji bi predavao na manjinskom jeziku, naročito u višim odeljenjima. Sagovornici u školama ukazali su zamenici Vukašinović i na probleme u vezi sa kvalitetom i mogućnošću nabavke udžbenika na manjinskim jezicima, kao i na probleme u organizovanju nastave predmeta od značaja za ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina - građanskog vaspitanja, veronauke i jezika sa elementima nacionalne kulture.  

Uz majske i junske posete Berkasovu, Sotu, Aradcu, Mihajlovu, Lokvama, Nikolincima, Telečkoj, Svetozaru Miletiću, Pivnicama i Silbašu, zamenica Vukašinović je od februara do aprila prethodno obišla još 16 mesnih zajednica, od kojih se većina nalazi na teritoriji jedinica lokalnih samouprava u AP Vojvodini u kojima ne postoji lokalni zaštitnik građana, a novi prijemi građana biće organizovani na jesen. 


Povodom 15. juna, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad starijim osobama, zamenica pokrajinskog zaštintika građana - ombudsmana Aniko Širkova učestvovala je danas u Beogradu na okruglom stolu pod nazivom „Ne zatvarajmo oči: zaustavimo zlostavljanje starijih”. Okrugli sto suzajedničkiorganizovali Crveni krst Srbije i Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, uz podršku Populacionog fonda Ujedinjenih nacija, Delegacije Evropske unije u Srbiji i Međunarodne organizacije za pružanje pomoći starijim osobama (Help Age International).

U uvodnom delu skupa, učesnicima su se obratili Vesna Milenović, generalni sekretar Crvenog krsta Srbije i Aleksandar Vulin, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti govorila je o uzrocima i izazovima starosne diskriminacije, a Marija Raković, predstavnica Populacionog fonda UN, upoznala je prisutne sa ulogom ovog fonda u poboljšanju kvaliteta života starijih osoba u Srbiji. O iskustvu Austrije u borbi protiv diskriminacije i nasilja nad starima govorila je dr Elizabet Piterman, predstavnica Saveza penzionera Austrije za pitanja zdravstva, dok je Nataša Todorović iz Crvenog krsta Srbije pristunima predstavila inicijativu Međunarodne organizacije za pružanje pomoći starijim osobama da se Ujedinjenim nacijama uputi predlog za usvajanje Nove konvencije o pravima starijih osoba. Niz izlaganja pre diskusije završila je dr Slavica Golubović iz beogradskog Gerontološkog centra, koja je govorila o diskriminaciji starijih osoba obolelih od demencije.

Zlostavljanje starijih osoba i nasilje nad njima u savremenim društvima još uvek je tabu, uprkos tome što je i ono jedan vid nasilja u porodici, konstatovano je tokom diskusije. Istraživanje koje su krajem 2015. godine sproveli Crveni krst Srbije i institucija Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, uz podršku Populacionog fonda UN, pokazalo je da je višestruko zlostavljanje, odnosno kombinaciju više tipova zlostavljanja, doživelo 5,5 odsto starijih u Srbiji.Njegovi počinioci su najčešće osobe bliske žrtvama, a starije osobe koje su ga doživele o njemu nerado govore kako zbog straha da će se ono ponoviti, tako i zbog zavisnosti upravo od onih koji nad njima vrše nasilje, ali i stida zbog toga što su te osobe neretko i članovi njihove najbliže porodice.

Međunarodn dan borbe protiv nasilja nad starijim osobamau svetu je po prvi put obeležen 2006. godine na inicijativu Međunarodne mreže za prevenciju zlostavljanja starijih osoba i Svetske zdravstvene organizacije. Cilj njegovog obeležavanja je da se javnosti skrene pažnja na zanemarivanje i zlostavljanje starijih osoba i nasilje nad njima, a koje se javlja kao posledica negativnih kulturoloških, ekonomskih i demografskih kretanja u društvu. 

Fotografija: http://www.minrzs.gov.rs/cir/aktuelno/item/5765-2017-godina-medjugeneracijske-solidarnosti


Prema podacima institucija nadležnim za rešavanje problema nasilja u porodici, a koje Pokrajinski zaštitnik građana - ombudsman prikuplja već 10 godina, oko 20 odsto dece i mladih do 18 godina neposredno trpi nasilje od roditelja i/ili članova porodice, dok su u 80 odsto ukupnog broja slučajeva nasilja u porodici deca njegovi svedoci i uvek sekundarne žrtve.

Među pritužbama Ombudsmanu u oblasti zaštite prava deteta, u velikom broju slučajeva su i one u kojim se roditelji tokom i nakon razvoda braka spore oko starateljstva nad detetom. Otvoreni konflikti između bivših supružnika/partnera negativno se odražavaju na decu i time što tokom ovih postupaka potrebe dece podređuju svojim interesima,optužujući se međusobno i manupulišući kako detetovim položajem, tako i njegovim najboljim interesom i osećanjima.

Pokrajinski ombudsman svake godine zaprimi i nemali broj pritužbi u vezi sa slučajevima vršnjačkog nasilja, a u poslednje vreme povećao se i broj pritužbi roditelja koji ukazuju na to da su deca izložena nasilju od strane nastavnika i zaposlenih u vaspitno-obrazovnim ustanovama. U zaključcima istraživanja o sprečavanju nasilja u školama koje je Pokrajinski ombudsman sproveo 2012. godine, navodi se da, uprkos zakonodavnom okviru koji to predviđa, učenici ne uživaju odgovarajući stepen zaštite od nasilja, da su nedovoljno uključeni u vršnjačku podršku, a u svega 40 odsto škola tek deo zaposlenih je prošao obuku o vršnjačkom nasilju.

Deca su nažalost i najranjivija grupa korisnika interneta. U istraživanju Pokrajinskog ombudsmana „Eksploatacija dece na internetu”, sprovedenom 2012. godine u okviru istoimenog projekta, utvrđeno je da zaposleni u institucijama i ustanovama koje se bave decom nemaju dovoljno stručnog znanja u ovoj oblasti i ukazano je na potrebu za njihovom kontinuiranom obukom o nasilju nad decom putem informacionih i komunikacionih tehnologija.

Pokrajinski ombudsman ističe i posebno težak položaj dece migranata koja putuju bez pratnje, ili tokom puta bivaju odvojena od roditelja, staratelja ili druge osobe odgovorne za dete. Ova deca, kao i deca koja prose, deca ulice i deca iz siromašnih porodica posebno su ranjiva i pod većim su rizikom od seksualne i radne eksploatacije i drugih vrsta zloupotrebe i nasilja. Posebno je zabrinjavajuće to što su institucije,u kojimaova deca mogu da ostvare svoja prava u oblasti zdravstva, socijalne zaštite i obrazovanja, zavećinu njih nedostupni.Naime, ova deca vrlo često nemaju ni osnovna lična dokumenta,te tako u očima državnih institucija ona nemaju identitet i ne postoje.

U postupcima u kojima postoje saznanja o posrednom ili direktnom nasilju nad decom i prema njima, Pokrajinski ombudsman ukazuje nadležnima na potrebu za međuinstitucionalnom i međusektorskom saradnjom budući da ona u ovakvim slučajevima često izostaje. Potrebno je da obrazovne i ustanove zdravstvene, i socijalne zaštite, kao i pravosuđe u svim slučajevima nasilja nad decom i njihovog zanemarivanja ili zlostavljanja preduzmu neodložne mere, da obaveštavaju jedni druge o ovakvim slučajevima i da koordinirano postupaju, rukovodeći se svaki put najboljim interesom deteta. Mnogo više pažnje potrebno je posvetiti preventivnim merama, kao i stručno-psihološkoj podršci roditeljima i osobama odgovornima za dete.

Rezolucijom Ujedinjenih Nacija iz 1982. godine, 4. jun proglašen je za Međunarodni dan dece nevinih žrtava agresije. Svrha obeležavanja ovog dana je da se javnosti ukaže na patnju dece širom sveta uzrokovanu njihovim fizičkim, mentalnim i emocionalnim zlostavljanjem.


Aniko Muškinja Hajnrih, pokrajinska ombudsmanka, prisustvovala je danas svečanom uručenju sertifikata studentima koji su program praktične nastave realizovali u institucijama pokrajinskog i republičkog zaštitnika građana, kao i pravosudnim organima u Novom Sadu. U amfiteatru Pravnog fakulteta, seftifikati su uručeni i studentima koji su realizovali i program Pravne klinike za borbu protiv trgovine ljudima i Pravne klinike za zaštitu životne sredine.

 


Aniko Širkova, zamenica pokrajinskog zaštitnika građana – ombudsmana, posetila je danas, sa saradnicom Jagodom Vješticom, ustanovu za smeštaj i negu starih lica „Nacionalni dom“ u Vladimirovcu. 
 
U ovoj ustanovi trenutno boravi 78 korisnika, o kojima brine 36 radnika ustanove. Zaposleni su upoznati sa osnovama socijalne zaštite i pohađaju razne seminare radi usavršavanja, efikasnijeg rada i kvalitetnijeg pružanja usluga. 
 
O uslovima smeštaja, organizaciji rada, društvenim aktivnostima i sadržaju slobodnih aktivnosti, kao i problemima sa kojima se zaposleni u ustanovi suočavaju, predstavnici Pokrajinskog ombudsmana razgovarali su sa Danielom Dulović, diplomiranom socijalnom radnicom i Žaklinom Dupor Nikolić, psihološkinjom. 
 
Ustanova za smeštaj i negu starih lica postoji od 2004. godine, a najveći broj korisnika njenih usluga dolazi iz  Pančeva. Dom je poznat i po tome što u njemu nema ni jednog stepenika, što u velikoj meri olakšava kretanje korisnika.