Please select your page

Vesti

Delegacija Sekretarijata Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) razgovarala je danas u Beogradu sa predstavnicama i predstavnicima republičkih i pokrajinskih nezavisnih institucija za zaštitu ljudskih prava.

Kao i prilikom prethodnih poseta ove komisije Republici Srbiji, instituciju Pokrajinskog zaštitnika građana - ombudsmana na sastanku je predstavljala Eva Vukašinović, zamenica za zaštitu prava nacionalnih manjina, koja je ovom prilikom, zajedno sa poverenicom za zaštitu ravnopravnosti Brankicom Janković i zamenicima zaštitnika građana Republike Srbije Grodanom Stevanović i Robertom Sepijem, delegaciji Sekretarjata predočila situaciju u AP Vojvodini, odnosno Republici Srbiji po pitanju raznih oblika netolerancije, kršenja ljudskih prava i diskriminacije ranjivih društvenih grupa.

U odnosu na instituciju Pokrajinskog zaštitnika građana - ombudsmana, predstavnici Sekretarijata iskazali su posebno zanimanje za prošlogodišnje istraživanje položaja koordinatora za romska pitanja u jedinicama lokalne samouprave na teritoriji AP Vojvodine.

Posete delegacije Sekretarijata Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) za cilj imaju praćenje sprovođenja preporuka Evropske komisije koje se odnose na suzbijanje rasizma i netolerancije, a koje su sve zemlje članice Saveta Evrope dužne da sprovode.


Povodom 21. septembra, Svetskog dana borbe protiv Alchajmerove bolesti i pred kraj meseca posvećenog podizanju svesti javnosti u vezi sa ovom bolešću i demencijom, Pokrajinski zaštitnik građana - ombudsman skreće pažnju na godišnji izveštaj Međunarodne mreže ADI, koja je posvećena ostvarivanju, zaštiti i unapređenju prava i kvaliteta života osoba sa demencijom i obolelih od Alchajmerove bolesti. Mreža ADI, koju čini 85 organizacija širom sveta koje se bave ovom temom, sarađuje sa Svetskom zdravstvenom organizacijom, a njen izveštaj za 2016. godinu sačinili su istraživači i istraživačice Svetskog centra za praćenje nege starijih i dementnih osoba Kraljevskog koledža i Odeljenja za istraživanje usluga sistema socijalne zaštite pojedincima Fakuleteta za ekonomiju i politiku u Londonu.

Opšti zaključak ovog izveštaja podudara se sa iskustvima Pokrajinskog zaštitnika građana - ombudsmana u vezi sa ostvarivanjem i zaštitom prava dementnih i osoba obolelih od Alchajmerove bolesti, a to je da kod najvećeg broja ljudi koji pate od demencije, kao prvog pokazatelja mogućnosti da je osoba obolela od Alchajmerove bolesti,  ona tek treba da bude dijagnostifikovana. To znači da je podmirivanje potreba ovih osoba upitno, a ostvarivanje njihovog prava na lečenje i negu u najmanju ruku ograničeno.

Procenjuje se da je od demencije obolelo oko 47 miliona ljudi u svetu, a do 2050. godine taj broj će biti i višestruko veći. U razvijenim zemljama dijagnozu ima oko polovine dementnih osoba, dok je u srednje razvijenim i nerazvijenim zemljama dijagnoza postavljena tek svakoj desetoj osobi za koju je utvrđeno da boluje od demencije. Najveća prepreka unapređenju stanja po ovom pitanju je to što i lečenje i nega dementnih osoba spadaju u delokrug lekara specijalista. Procenjuje se da bi veće angažovanje zaposlenih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u ovoj oblasti povećalo kapacitete celokupnog sistema zdravstvene i socijalne zaštite za staranje o obolelima od demencije, a što bi kasnije troškove lečenja i nege ovih osoba smanjilo i do 40 posto. Troškovi prilagođavanja sistema zdravstvene zaštite u ovom trenutnku bili bi oko 0,5 posto do 2030. godine, što je prihvatljivo imajući u vidu dugoročne uštede i broj ljudi obolelih od demencije i njihove porodice kojima bi se unapređenim uslugama zdravstvenog sistema poboljšao kvalitet života.

Pokrajinski zaštitnik građana - ombudsman je još 2014. godine ukazao na to da se o dementnim i osobama obolelim od Alchajmerove bolesti u našoj zemlji ne vodi se nikakva posebna, zbirna evidencija. Broj obolelih od Alchajmerove bolesti u Srbiji procenjuje se na preko 200.000, dok je broj obolelih od drugih vrsta demencije nepoznat zbog toga što demencija u našem društvu nije prepoznata kao oboljenje, nego se pripisuje procesu starenja. Samim tim lečenje dementnih osoba najčešće počinje kada su šanse za uvođenje efikasne terapije i održanje dotadašnjeg kvaliteta života već svedene na minimum. Naposletku, neprepoznavanje demencije ima neposredne posledice po celo društvo, na šta nedvosmisleno ukazuju i podaci iz izveštaja Mreže ADI.

Tekst izveštaja o Alchajmerovoj bolesti u svetu tokom 2016. godine dostupan je ovde.


Seminar „Rodna ravnopravnost u radu nacionalnih saveta nacionalnih manjina” u organizaciji Centra za podršku ženama iz Kikinde održaće se tokom naredna tri dana na Andrevlju.
Nakon obraćanja savetnice u Misiji OEBS u Srbiji Lesli Hes, koja je danas otvorila seminar, usledilo je uvodno izlaganje zamenice Pokrajinskog zaštitnika građana - ombudsmana za zaštitu prava nacionalnih manjina Eve Vukašinović, koja je govorila o zakonskom i strateškom okviru primenjivanja principa rodne ravnopravnosti u odnosu na ostvarivanje prava nacionalnih manjina. Poseban naglasak u svom izlaganju zamenica Vukašinović stavila je na mogućnosti koje nacionalni saveti imaju za urodnjavanje politika kako u okviru samih saveta, tako i u odnosu na institucije izvršne i zakonodavne vlasti. Osim nedoslednog ili arbitrernog primenjivanja propisa, poseban problem predstavlja neusklađenost relevantnih strategija i akcionih planova. Žene u nacionalnim savetima u predstojećem periodu imaju veliku odgovornost jer moraju da se zalažu ne samo za unapređenje sopstvenog položaja u okviru nacionalnih saveta, nego i za to da se pitanje rodne ravnopravnosti počne prepoznavati kao strateški važno i sa aspekta zaštite prava nacionalnih manjina, zaključila je zamenica Vukašinović.
Izlaganja donedavne zamenice Pokrajinskog zaštitnika građana - ombudsmana za ravnopravnost polova Danice Todorov i Ane Tomanove Makanove, potpredsednice Skupštine AP Vojvodine, predsednice skupštinskog Odbora za ravnopravnost polova i predsednice Nacionalnog saveta slovačke nacionalne manjine, koja su potom usledila završena su diskusijom tokom koje su učesnice i učesnici najviše zanimanja iskazali za pitanje većeg uključivanja muškaraca u aktivnosti u obasti rodne ravnopravnosti, naročito edukacije, kao i za prednosti propisivanja mogućnosti, pa čak i obaveze, formiranja odbora za ravnopravnost polova od strane nacionalnih saveta kao jednog od njegovih radnih tela.
Tokom naredna dva dana učesnici i učesnice seminara baviće se temom ženskih ljudskih prava, urodnjavanjem politika, javnim zagovaranjem politika rodne ravnopravnosti, kao i planiranjem aktivnosti na ovu temu koje će sprovesti u nacionalnim savetima čije su članice.
Seminar „Rodna ravnopravnost u radu nacionalnih saveta nacionalnih manjina” još jedan je u nizu edukacija za žene i muškarce aktivne u nacionalnim savetima nacionalnih manjina u Srbiji, a čije održavanje već nekoliko godina podržava Misija OEBS u Srbiji.


Na današnji dan, pre devet godina, Generalna skupština Ujedinjenih nacija donela je odluku da se 15. septembar proglasi Međunarodnim danom demokratije. Tog dana se u svetu privrženost demokratiji iskazuje raznim manfestacijama i na različite načine.

Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman podseća na činjenicu da je demokratija zahtevan poredak,  koji ne može da opstane ako ne uživa široku podršku građana. Ta će podrška biti utoliko veća ukoliko građani uživaju široka prava i slobode, ukoliko se njihova prava u slučaju povrede efikasno štite i ukoliko su organi javne vlasti sposobni da zadovolje zahteve i interese građana i obezbede ekonomski uspon, veću zaposlenost, sigurnost i viši životni standard.

U suprotnom, podrška demokratiji neće samo slabiti, nego će je građani u sve većoj meri poistovećivati sa partokratijom, korupcijom i pljačkaškom privatizacijom. U takvoj situaciji obeležavanje Međunarodnog dana demokratije gubi svaki smisao.

Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman je stava da tranzicija u Srbiji predugo traje i da se ekonomska i socijalna prava građana veoma često krše. Možda se efikasnom zaštitom ovih prava ne može skratiti proces tranzicije, ali se zato može ojačati legitimnost institucija na kojima počiva demokratski poredak. Posvećen zaštiti ljudskih prava Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman će i dalje funkcionisati kao brana daljoj eroziji demokratije. 


Tim Nacionalnog preventivnog mehanizma za prevenciju torture (NPM-a) posetio je danas Radnu jedinicu Novo Naselje Gerontološkog centra u Novom Sadu. Redovne posete NPM-a ustanovama socijalne zaštite u kojima borave starija lica sprovode se u cilju sticanja uvida u mogućnosti ostvarivanja i zaštite ljudskih prava njihovih korisnica i korisnika. Uvid u uslove života korisnika, među kojima je značajan broj osoba koje zavise od tuđe brige i pomoći, omogućava to da se ovim ustanovama ukaže na načine unapređenja njihovog rada i uslova pod kojima njihovi korisnici ostvaruju svoja prava.

Jedan od ključnih aspekata života korisnika na koje NPM obraća pažnju su poštovanje privatnosti osoba smeštenih u Centru, kako u njihovim sobama i prostorijama za održavanje lične higijene, tako i prilikom obavljanja pregleda i pružanja svakodnevne nege od strane osoblja. Posebna pažnja posvećuje se pitanju pribavljanja pristanka korisnika Centra na medicinske i druge propisane tretmane, a koje je ponekad, usled hitnosti uzrokovane nekim akutnim zdravstvenim stanjem, potrebno sprovesti bez prethodne mogućnosti da se korisnici sa njima saglase. Sa tim u vezi izuzetno važno je i pitanje ograničavanja slobode kretanja korisnika i njihove komunikacije sa članovima porodice i okolinom. Članovi tima NPM-a o ovome su razgovarali sa osobljem Centra, ali i sa korisnicima, koji su izrazili veliko zadovoljstvo načinom na koji se prema njima u ovoj ustanovi postupa i uslovima života u njoj.

U Radnoj jedinici Gerontološkog centra Novi Sad na Novom Naselju boravi 285 korisnika o kojima se stara ukupno 107 zaposlenih u ovom objektu, kao i dva lekara opšte prakse i po jedan stomatolog, psiholog i psihijatar čije usluge su na raspolaganju svim korisnicima Gerontološkog centra. Timu NPM-a - koji su danas činili zamenica pokrajinskog zaštitnika građana - ombudsmana Aniko Širkova sa saradnicom Jagodom Vješticom, Jelena Samardžić iz institucije Zaštitnika građana Republike Srbije i dr Mira Petrović i Milan Marković iz međunarodne organizacije MDRI - kao najveći problem u funkcionisanju Centra predočen je nedovoljan broj zaposlenih. Zabrana zapošljavanja u javnom sektoru onemogućava angažovanje novog, odnosno dodatnog osoblja čime se bi se, sa jedne strane, rasteretili zaposleni, a sa druge strane unapredio kvalitet usluga i života korisnika Gerontološkog centra Novi Sad.